Retrospektivna izložba
Pala Homonaia

- Salon muzeja, Beograd,
  od 10. maja 2007.
- MNMU, Jagodina,
  od 24. maja 2007.

 

Retrospektivna izložba slika jednog od najznačajnijih naivnih umetnika, Pala Homonaia otvorena je 10. maja 2007. godine u Salonu Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Beogradu, Vlajkovićeva 3. Ovu izložbu će posetioci moći da pogledaju i u Muzeju naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, od 24. maja 2007. godine.
 

Izložbu prati dvojezični katalog. Autor kataloga i izložbe je Ivana Jovanović, kustos, istoričar umetnosti.
     
   


Muzej naivne i
marginalne umetnosti
u Jagodini


Museum of Naïve and Marginal Art
Jagodina, Serbia

35000 Jagodina
Boška Đuričića 10.
tel/fax: (+381 35) 223 419
info@naiveart.rs

 

 
   
Zaokružen umetnički opus izgrađenog, snažnog i originalnog umetničkog likovnog izraza svrstava Pala Homonaia u red najznačajnijih naivnih umetnika. Rođen u Irigu 1922. godine. Od 1938. godine živi u Novom Sadu, gde se do sredine šezdesetih bavi stolarskim poslovima, a zatim se potpuno posvećuje slikarstvu. Od 1992. godine živi i radu u Kečkemetu (Mađarska).
 
 

Četiri decenije zaokruženog umetničkog rada Pala Homonaia prate brojne grupne i samostalne izložbe, a njegove slike nalaze se u muzejskim zbirkama, galerijama i privatnim kolekcijama u Srbiji i u inostranstvu. U zbirci MNU u Jagodini stvaralaštvo Pala Homania zastupljeno je sa 25 slika iz perioda 1968-2004. Učesnik je najpre Salona, a zatim i Bijenala u organizaciji MNU, Jagodina. Posebno priznanje za izložena dela dobija 1987. godine na Četvrtom bijenalu jugoslovenske naivne umetnosti u Jagodini, a 2003. žiri Jedanaestog bijenala naivne i marginalne umetnosti dodeljuje mu Nagradu za ukupni umetnički rad. Ova jedinstvena nagrada jedan je od povoda za organizovanje retrospektivne izložbe slika ovog umetnika.

U nizu najznačajnijih naivnih umetnika, koji bogatstvo sadržaja nalaze u zavičajnim predelima, svakodnevnom životu i običajima, Pol Homonai se izdvaja snažnom umetničkom individualnošću, dubokim sintetizovanim doživljajem prirode i snagom rafinirane stilizacije. Pejzaži i prizori sremskih sela, u manjem broju motivi urbanog pejzaža umivene su predstave idiličnog sveta iz umetnikovog iskustva, sećanja i mašte, istovremeno arhaičnog i savremenog. Vanvremenski neodređen, svet slika ovog umetnika dostiže kontemplativnu duhovnost koja se kreće ka granici apstrakcije, ne napuštajući prirodu. Slika najčešće u tehnici tempere, ređe ulja na lesonitu i platnu.